Kolijevka. 19. st., EMZ 8306
S obzirom da se namještaj smatrao i dekorativnim predmetom svakog doma, osobita se pozornost posvećivala smještaju predmeta u prostoriji, kako bi ukrašena strana bila okrenuta tako da se pri ulazu u prostor odmah opaze ukrasi. Vjerovalo se da ti ukrasi imaju posebnu magijsku zaštitnu ulogu mladoga para i njihove obitelji. Zato je i svadbena škrinja bila usko povezana s pojmom bračne sreće i mnogobrojnim potomstvom, kao i izvedeni ukrasi na drugim predmetima. Peter Burke smatra mogućim mišljenja prema kojima je ono što nazivamo narodnom ili seljačkom umjetnošću zapravo umjetnost bogatijih članova seoske zajednice (Burke 1991: 37). O tome svjedoče i primjerci namještaja u muzejskom fundusu koji je imao posebnu ulogu u svadbenim običajima na području cijele Hrvatske. Uvijek se težilo da bude lijepo ukrašen i bogato opremljen, jer je služio i kao pokazatelj imovinskog statusa obitelji.
Škrinja, 19. st., EMZ 18559
Škrinja, 19. st., EMZ 28272
U 19. i početkom 20. stoljeća, namještaj je sastavni dio mladenkine opreme, to jest, miraza ili dote, koja se uz mnoge magijske radnje i lokalno različite običaje prenosila ili prevozila u kuću u kojoj će mladi par stanovati. Magijsko, dakle pretkršćansko, a ponekad i praslavensko,legitimno će sudjelovati u analizama simbolike narodne umjetnosti pored baroknog, ilirsko pored orijentalnog, dalmatinsko pored panonskog (Senjković 1994: 133).
Prema analizama Chevaliera i Gheerbranta, Belaja, Bruch Auffenberg i Vojnović Traživuk simboličkih tema rezbarenih motiva koji se pojavljuju na prednjoj stranici jadranske škrinje, saznajemo o različitim značenjima pojedinih motiva i mogućim utjecajima. Primjerice, kuća ili hram može biti shvaćena kao slika univerzuma, kao grad ili hram središta svijeta. Ona je također ženski simbol utočišta, majčine zaštite i majčinih grudi. Motiv stabla čempresa također se u mnogih naroda smatrao svetim stablom, a zbog dugog vijeka i trajnog zelenila naziva se stablom života. Posuda ili vaza s cvijećem često se interpretirala kao drvo života. Na osobito bogato oslikanoj unutrašnjosti poklopca dalmatinske škrinje pojavljuje se i lik ptice za koji se u predajama europskih naroda vjeruje da je slika duše umrloga. Neki od ovih simbola imaju određeno mjesto u sistematici simbola kršćanskog svijeta. Motivi vaze s cvijećem imali su značenje izvora i drveta života, dok su čempresi bili simboli smrti i besmrtnosti duše, što upućuje na ideju o smjeni života i smrti kao njihovu širem smislu. Takvu interpretaciju dopunjuje i motiv arhitekture koji se direktno povezuje sa značenjem kuće raja. U unutrašnjosti poklopca dalmatinske škrinje iz muzejske Zbirke naglašeno je središte u kojem se nalazi udubina za ogledalo. Ono je povezano s pojmom ženske ljepote, pa je time okrenuto i privatnosti žene. Okvir čini veći kvadrat stranica sa proširenjima na kojima je smještena školjka, a uz gornju stranicu jedna ptica. Motiv školjke tipičan je ženski simbol erotičnih konotacija koji također posredno ukazuje na plod (biser). Motivi na škrinjama simbolizirali su ulogu buduće majke koja će rađanjem brojnih potomaka aktivno sudjelovati u cikličkoj obnovi života. Na pojedinim predmetima u muzejskoj Zbirci pokućstva urezan je Kristov monogram (IHS) kojemu Kus-Nikolajev namjenjuje apotropejsku, zaštitnu ulogu i naziva ga još Isusovačkim žigom (Kus-Nikolajev 1928: 5). Apotropejska uloga pridavana je i nekim geometrijskim likovima i simbolima kao što su krug, pentagram i heksagram, koje su ucrtavali ili urezivali na kolijevku, stolice i škrinje.
Kolijevka, 19. st., EMZ 28306