ŠKRINJA / ORMAR

Najstarija škrinja u zbirci pokućstva potječe vjerojatno iz 18. stoljeća, jer ukazuje na stariju tradiciju izrade te vrste pokućstva. Riječ je o ormaru (škrinji) koji je u muzejskoj dokumentaciji upisan pod nazivom ormar, starinski, od izdubenog lipovog debla koje je prerezano na pola. Umetnuta su mu vrata od hrastovih dasaka. U unutrašnjosti se nalaze tri police koje su služile kao pregrade. Police leže na šibama zataknutima u rupe probušene u stijenu ormara. S obzirom da je u muzejski fundus došao početkom 19. stoljeća, odnosno, kupljen je 1931. godine od Ignacija Keretića koji je bio župnik u Žažini u Posavini, prije dolaska u muzej imao je izuzetno dugu povijest.

Smatralo se da je bio korišten za vrijeme Vojne krajine i da je tada služio za spremanje vojne opreme. S vremenom je sasvim promijenio smisao i s obzirom da je njegova unutrašnjost bila potpuno crna od čađe, smatralo se da se unutra držalo sušeno meso. No je li se u nekom trenutku koristio polegnut kao škrinja? Je li bio korišten za spremanje žita, s obzirom na njegove tri pregrade? Te tvrdnje potvrđuje nam činjenica da takva tradicija oblikovanja škrinja potječe još od srednjeg vijeka, kao u slučaju škrinje koja se čuva u Tolminskom muzeju u Sloveniji, a potječe iz 1700. godine i služila je za spremanje žita.

Posebnost ovoga predmeta navela je na dublje istraživanje literature koja nam je ukazala na nove zanimljive činjenice.

Tako u knjizi „Siegwalt Schick. Das Gräberfeld der Merowingzeit bei Ober Flacht“ nailazimo na reprodukciju škrinje srednjovjekovnih seoskih škrinja koja je izrađena iz prepolovljenog debla drva i potječe iz Oberflachta u Wϋttenbergu, s njemačkog groblja gdje je sačuvano 27 drvenih sanduka.

Smatra se da je i porijeklo njemačke riječi „Totenbaum“ – mrtvački lijes

ORMAR

EMZ 46260
Naziv: Ormar
Mjesto: Ivanska, Moslavina
Dimenzije: 112 x 45 x 190 cm
Vrijeme: 1936.

Ormar je izrađen iz jasenova drveta s dvokrilnim vratima i u donjem dijelu ima jednu ladicu. Vrata su ukrašena bravama i jednim ključem, a isto tako i ladica. Na unutrašnjoj stranici ormara ispisana su imena vlasničine djece i godine njihova rođenja. Na drugom dijelu bile su lijepljene svete slike.

Vlasnica Julijana Fištrek je na unutrašnjim vratima ormara upisivala imena i datume rođenja djece, te je ormar, kao i cijela spavaća soba, postao predmetom njezine intime.

KREDENC

EMZ 62284
Naziv: Kuhinjski kredenc
Mjesto: Zagreb
Dimenzije: 115 x 169 x 43 cm
Vrijeme: 1963.

Kredenc je izrađen iz furnira i prekriven zelenim ultrapasom. Kredenc se sastoji od donjeg dijela s dvokrilnim pravokutnim vratima i dvjema ladicama, na koji je učvršćen gornji dio sa središnjom nišom u koju su s desne strane učvršćene tri ladice, a s lijeve strane mala vrata s otvorom za provjetravanje. Preko cijelog kredenca učvršćen je pravokutni ormar s jednom policom, koji se zatvara pomoću staklenih vrata. Kredenc je bio tipičan tradicionalni kuhinjski komad namještaja iz 1950-ih i 1960-ih koji je posjedovalo gotovo svako kućanstvo na selu i brojna kućanstva u gradskim kvartovima osobito u obiteljskim kućama.

KATRIGA

EMZ 29717
Naziv: Stolica, katriga
Mjesto: Listeši, Dalmatinska zagora
Dimenzije: 65 x 35 cm
Vrijeme: početak 20. stoljeća

Izrađena je od prirodnog oblika drveta jasena. Obrađena je tesanjem, a stranica naslona i sjedala napravljene su iz jednog komada drveta. Pomoću ručne pile izrađene su i obrađene poprečne stranice naslona i sjedala koje su samo umetnute. U sjedalicu su umetnute četiri noge od prirodno oblikovanog drveta. Katrige su bile sastavni dio djevojčina miraza, a na njima je sjedio samo gospodar kuće.

Grupa dizajnera izložila je namještaj izrađen iz kartona kao ekološkog materijala budućnosti, a pojedini su dizajneri inspiraciju pronašli u muzejskoj Zbirci pokućstva, oblikujući predmete u suvremenoj formi. Oblikovateljica proizvoda Ksenija Jurinec na izložbama je predstavila svoje proizvode, za koje je inspiraciju potražila u muzejskoj Zbirci pokućstva. Osim toga, i pojedini umjetnici inspiraciju su pronašli u predmetima iz Zbirke pokućstva, poput umjetnice Dore Kovačević. Izloženi su predmeti kontekstualizirani multimedijskim prikazom i etnografskim filmom Priča o katrigi. Za izložbu Pokućstvo u Hrvatskoj Etnografskome muzeju je 1999. dodijeljena Povelja grada Zagreba za suvremeniji pristup izlaganja etnografske građe.

KREVETI

Prema popisima dota na otoku Hvaru od 16. do druge polovice 19. stoljeća, spominju se razne vrste ležajeva, kao i podatak da se kao ležaj rabe i škrinje i klupe. U izvorima iz 17. stoljeća navodi se da Hvarani posjeduju i željezne krevete. Osim kreveta, spominju se brojne velike i male strunjače s uzglavljima te slamarice (Bezić-Božanić 1998: 287). Najelementarniji ležajevi u siromašnijim kućama jadranskog područja bile su kavalete, tj. drveni nogari preko kojih se polaže daska. Prema izvorima s otoka Visa saznajemo da je u jadranskom području mladoženja morao kupiti krevet koji je najčešće poznat pod imenom „od peršone i po“, tj. krevet nešto uži od dva bračna kreveta. „On je bio dužan svojoj ženi osigurati prostor gdje će stanovati i krevet koji je potpuno opremljen potrebnim prekrivačima i plahtama“ (Bezić-Božanić 1992: 87). Siromašniji dio stanovništva u dalmatinskom zaleđu spavao je na slamnatim ležajevima ili vunenim prekrivačima. Prema Ivaniševićevim zapisima doznajemo da je takav krevet nazivan odar, a u sebi je imao samo slamu, bez slamnice koja se prekrivala plahtom. „Najjednostavniji ležajevi bili su napravljeni od nekoliko osovina naslonjenih na niske nogare iznad kojih je dolazila slamarica, koji su nazivali krevet ili sadno, gdje zimi spavaju stariji ukućani ili rađaju žene“ (Ivanišević 1902: 262).

KOLIJEVKE, SJEDALICE I HODALICE

Za spavanje najmlađih u kući bile su korištene kolijevke koje se različito nazivalo: zipka, zibela, kolievka, belkica, rajdača, bešika. U muzejskoj Zbirci postoje različiti oblici koji se razlikuju prema načinima izradbe i prenošenja. Kolijevke su najčešće bile izrađene od dasaka u obliku male škrinjice, iako je u zbirci zastupljen i primjerak izrađen od pletenih šiba. Donji, ovalni dio služio je za ljuljanje djeteta, dok je donji dio savijen u obliku luka služio za prenošenje. Sve zipke na dnu imaju izbušene rupice za sušenje. Na bočnim stranicama također imaju izbušene rupice za povezivanje djeteta kako ne bi ispalo iz kolijevke prilikom prenošenja. Dijete se u kolijevku polaže na malo slame, ponjavu ili vanjkuš ili na slamaricu i jastuk. Kolijevka se smješta uz majčin krevet, obično na klupu, a danju je uvijek u blizini majke. Danju kada dijete spava, kolijevka se ugura pod krevet.

Posebna pozornost bila je usmjerena na ukrašavanje bočnih i poprečnih stranica zipki, i to rezbarenjem, oslikavanjem, paljenjem, bojanjem i urezivanjem. Najčešći motivi bili su biljni ili geometrijski, a smatralo se da izvedena ornamentika ima apotropejsku, zaštitnu ulogu. Vjerovalo se da je malo dijete posebno izloženo utjecaju zlih sila (mora, vila, vještica), pa se upotrebljavalo mnoštvo sredstava za obranu od njih. U kolijevku se stavljalo nož, češnjak, ogledalo, krunicu ili bočicu svete vode.

KUĆANSKI UREĐAJI

Potrošačko društvo u Hrvatskoj polako je nastajalo tijekom 1950-ih, a sredinom 1960-ih počelo se velikom brzinom razvijati u masovno potrošačko društvo sa svojim zakonitostima, potrebama, navikama, načinom razmišljanja i ponašanja (Duda 2004: 60). Uvođenjem struje, vodovnih instalacija, kupaonica i zahoda s ispiranjem, dolazi i do novih potreba za posjedovanjem inovativnih kućanskih predmeta koji su ujedno predstavljali novi element socijalne diferencijacije. Ti su predmeti zadovoljavali različite potrebe, povrh onih zadanih njihovom uporabnom vrijednošću. Usvajanje i korištenje ovih noviteta, s obzirom na njihovu uporabnu vrijednost, uvelike utječe na promjenu u načinu života seoskog i gradskog stanovništva (smanjuje se vrijeme potrebno za obavljanje poslova u domaćinstvu, mijenja sadržaj i način provođenja slobodnog vremena, postižu se veće informativne i komunikacijske mogućnosti) (Hodžić 1976: 50). Posjedovanje tehnološkog noviteta uvijek je služilo kao dokaz vlastitog blagostanja i porasta standarda te kao statusni simbol u nadmetanju sa susjedima, prijateljima i rođacima. Suvremenim zaposlenim ženama bilo je namijenjeno mnogo posebnih priloga i rubrika u dnevnim novinama, osobito u mjesečniku Svijet gdje su žene mogle naučiti o stanovanju i potrošnji. Bez obzira jesu li zarađivale plaću, žene su postale promicateljice potrošačke kulture.

Pojavljuju se različiti reklamni letci komercijalne namjene koji potiču na izbor inovativnih kućanskih predmeta, koje je bilo moguće kupiti na potrošački kredit. U skladu s rezultatima istraživanja, Igor Duda navodi da se osobito velik porast potrošačkih kredita javlja od 1956. godine, kada dolazi do povećanja od oko 50 posto. Taj porast osobito je zapažen u slučaju kredita na dvogodišnji i trogodišnji rok, koje su potrošači najčešće koristili za nabavu raznih kućnih aparata. U razdoblju od 1962. do 1965. godine, potražnja za inovativnim kućanskim uređajima porasla je pet puta, plaće su se realno povećale tek za trećinu, a broj potrošačkih kredita za petinu (Duda 2004: 65).

„Potrošnja šezdesetih je rasla zahvaljujući zaradi sve većeg broja radnika na privremenom radu u inozemstvu koji su donosili nove navike i dotad neviđene proizvode te svoju deviznu zaradu su koristili kako bi povećali obiteljski životni standard“ (Duda 2004: 68 ). „Podrška radničke klase kupljena je podizanjem kvalitete života. Kupovna moć stanovništva 1970. godine počinje rasti, vrhunac dosiže 1979. da bi se krajem osamdesetih vratila vrijednostima s početka sedamdesetih godina“ (Duda 2010: 156).

Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14
Zagreb, 10000 HR
+385 (01)4826 220
emz@emz.hr

Autorica: dr.sc.Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica
Fotografije: Goran Vranić, Nina Koydl, Petar Strmečki, Fotodokumentacija Etnografskog muzeja
Dizajn i izrada: Viola Šebalj
Lektura i korektura: Andrea Rožić
Prijevod na engleski jezik: dr.sc.Graham McMaster
Za izdavača: dr.sc.Goranka Horjan, muzejska savjetnica
Izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb - Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo

OTKRIJ PRIČE POKUĆSTVA