LITERATURA

Antoš, Zvjezdana. 1998. Pokućstvo u Hrvatskoj Zagreb: Etnografski muzej.
Antoš, Zvjezdana. 2018. „Projekt Creapolis – Muzeji društva i urbana kreativnost: baština kao izvor inspiracije kulturnim i kreativnim industrijama“. U: Etnološka istraživanja, 23: 9–25.
Belaj, Vitomir. 1962. „Neki renesansni elementi u seljačkoj nošnji iz okolice Bednje. Prilog proučavanja nošnje sjeverozapadne Hrvatske“. U: Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin, 2-3: 136–146.
Bennet, Tony i Watson Diane. 2002. Understanding everyday life. Oxford: The Open University Blackwell Publishers.
Bezić-Božanić, Nevenka. 2002. „Arhivske vijesti o ženi otoka Hvara i Visa od 16.do 18. stoljeća“. U: Život otočanke. Narodni muzej Zadar. Zadar: 15–20.
Bezić-Božanić, Nevenka. 1988.„Unutrašnjost hvarske kuće u 17. stoljeću“, U: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Split, 27: 281–290.
Bezić-Božanić, Nevenka. 1992. „Nekoliko podataka o dotama na otoku Hvaru“, U: Etnographica Dalmatica, Etnografski muzej u Splitu. Split: 77–90.
Brdar Mustapić, Vanja. 2020. Između htijenja i realnosti, Industrija i dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945-1990. Zagreb, Virovitica: Muzej za umjetnost i obrt i Gradski muzej Virovitica.
Brdar Mustapić, Vanja. 2022. August Posilović – hrvatski narodni stil i nacrti za namještaj, U: Zbornik radova društva povjesničara umjetnosti
Bogišić, Valtazar. 1874. „Zbornik sadašnjih pravnih običaja u Južnih Slavena“. U: Gradja o običajima iz različitih krajeva slovenskog juga. Zagreb.
Chevalier, Jean i Gheerbrant, Alin. 1987. Rječnik simbola. Zagreb: Nakladni zavod MH.
Černelić, Milana. 2009. „Život zadružne obitelji: Dvije studije slučaja“. U: Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, 2: 77–91.
Domačinović, Vlasta. 1977. Škrinje od tesanih dasaka u Jugoslaviji. Vinkovci.
Duda, Igor. 2005. U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-tih i 1960-tih godina. Zagreb: Srednja Europa.
Falk, John. 2022. The Value of Museums: Enhancing Societal Well-Being. Maryland: Rowman and Littlefield Publication.
Fielski, Ritta. 1999-2000. „The invention of everyday life“. U: New Formations, 39: 15–31.
Fiske, John. 2005. „Cultural Studies and the Culture of Everday Life“. U: The Culture of Everyday Life, 10: 154–173.
Fortis, Alberto. 1984. Put po Dalmaciji. Zagreb: Globus.
Gavazzi, Milovan.1922. „Iz materijalne kulture“. U: Narodna starina, 2(3): 22.
Gavazzi, Milovan. 1928. „Kulturna analiza etnografije Hrvata“. U: Narodna starina, 7: 115–144.
Gavazzi, Milovan. 1944. Hrvatska narodna umjetnost. Zagreb: Hrvatski izdavački bibliografski zavod.
Gavazzi, Milovan. 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija kroz prostore, vremena i ljude. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Gjetvaj, Nada. 1989. Etnološka istraživanja. Zagreb: Etnografski muzej u Zagrebu, 5.
Habermas. Jürgen. 1989. The Theory of Communicative Action, Volume Two, Lifeworld and System: A Critique of Functionalist Reason. Boston: Beacon Press.
Hodžić, Alija. 1976. „Inovacije u stanovanju i opremljenosti domaćinstava te orijentacija u potrošnji seoskog stanovništva“. U: Sociology and Space: 53-54.

Ivanišević, Frano. 1903. „Poljica“. U: Zbornik za narodni život i običaje: 8/2.
Köestiln, Konrad. 1999. „Die ästhetisierte Ethnie. Konsumheimat“. U: Ethnitshe Symbole und ästhetische Praxis in Europa, Institut für Volkskunde: 52–75.
Krištofić, Branimir. 2015. „Kvaliteta života i tranzicija. sociološka rekonstrukcija na primjeru Zagreba“. U: Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja, Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Kus Nikolajev, Mirko. 1929. „Hrvatski seljački barok“. U: Etnolog, 3: 55–72.
Lévi Strauss, Claude. 1962. „The science of the concrete“, U: The Savage Mind, University of Chicago Press.
Lovretić, Josip. 1897. „Otok“. U: Zbornik za narodni život i običaje, 2-4.
Lucie-Smith, Edward. 2000. Furniture a concise history. New York: Thames and Hudson world and art.
Petrović, Đurđica i Prošić-Dvornić, Mirjana, 1983. Narodna umjetnost, Beograd-Zagreb-Mostar: Prva književna komuna.
Rogelj Škafar, Bojana. 2011. Upodobljene sledi narodne identitete, zbirka risanih zapisov učenicev Otona Grebenca v Slovenskom etnografskom muzeju. Ljubljana: Inštitut za slovensko narodopisje ZRC SA ZU.
Maglica, Nadja. 2003. Baranja se šareni. Zagreb: Etnografski muzej.
Matasović, Josip. 1922. „Stari i starinski Zagreb“. U: Narodna starina, 1(1): 1–16.
Muraj, Aleksandra 1993.: Pokupska sjećanja – Etnografska ekspedicija 1923. Zagreb: Etnografski muzej.
Muraj, Aleksandra. 1989. Živim znači stanujem, Etnološka studija o kulturi stanovanja u Žumberačkim Sošicama. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, Zavod za istraživanje folklora, Znanstveni inštitut filozofske fakultete v Ljubljani.
Sarti, Rafaela. 2006. Živjeti u kući. Zagreb: Ibis grafika.
Senjković, Reana. 1994. „Oko baroka“. U: Etnološka tribina, 17: 123 –138.
Senjković, Reana. 1998. „Folklorni likovni izraz“. U: Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka, Zagreb, Matica Hrvatska: 220–230.
Vojnović, Branka. 1992. „Ljubo Babić i pučka umjetnost“. U: Ethnologica Dalmatica, 1: 109–115.
Vojnović, Branka. 1993. „Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost“. U: Ethnologica Dalmatica, 2: 13–24.
Vojnović, Branka. 1995. „Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti daljnjega istraživanja“. U: Etnološka tribina, 18: 125–139.
Vojnović, Branka. 1995-1996. „Nevjestina škrinja“. U: Ethnologica Dalmatica, 4-5: 27–35.
Vojnović Traživuk, Branka. 2008. Katriga moga dide. Stolica u tradicijskoj kulturi Dalmacije. Split: Etnografski muzej.
Vojnović Traživuk, Branka. 2010. Lijepe i bogate, škrinje iz Etnografskog muzeja Split. Split: Etnografski muzej.
Vojnović Traživuk, Branka. 2012. „Utjecaj umjetničkih stilova u hrvatskoj narodnoj umjetnosti“. U: Etnološka istraživanja, 17: 107–118.
Vojnović Traživuk, Branka. 2016. Narodna umjetnost kao građanska vrijednost. Split: Etnografski muzej.
Večerková, Eva. 1980. Lidový nábytek ve sbirkách Moravského musea v Brne. Brno: Moravski muzej.
Zrnić, Lidija. 2002. „Obiteljska zadruga Staver“ (Građa). U: Studia ethnologica Croatica, 10/11: 165–184.