KUĆANSKI UREĐAJI

Kućanski uredjaji

KUĆANSKI UREĐAJI

Potrošačko društvo u Hrvatskoj polako je nastajalo tijekom 1950-ih, a sredinom 1960-ih počelo se velikom brzinom razvijati u masovno potrošačko društvo sa svojim zakonitostima, potrebama, navikama, načinom razmišljanja i ponašanja (Duda 2004: 60). Uvođenjem struje, vodovnih instalacija, kupaonica i zahoda s ispiranjem, dolazi i do novih potreba za posjedovanjem inovativnih kućanskih predmeta koji su ujedno predstavljali novi element socijalne diferencijacije. Ti su predmeti zadovoljavali različite potrebe, povrh onih zadanih njihovom uporabnom vrijednošću. Usvajanje i korištenje ovih noviteta, s obzirom na njihovu uporabnu vrijednost, uvelike utječe na promjenu u načinu života seoskog i gradskog stanovništva (smanjuje se vrijeme potrebno za obavljanje poslova u domaćinstvu, mijenja sadržaj i način provođenja slobodnog vremena, postižu se veće informativne i komunikacijske mogućnosti) (Hodžić 1976: 50). Posjedovanje tehnološkog noviteta uvijek je služilo kao dokaz vlastitog blagostanja i porasta standarda te kao statusni simbol u nadmetanju sa susjedima, prijateljima i rođacima. Suvremenim zaposlenim ženama bilo je namijenjeno mnogo posebnih priloga i rubrika u dnevnim novinama, osobito u mjesečniku Svijet gdje su žene mogle naučiti o stanovanju i potrošnji. Bez obzira jesu li zarađivale plaću, žene su postale promicateljice potrošačke kulture.  

Pojavljuju se različiti reklamni letci komercijalne namjene koji potiču na izbor inovativnih kućanskih predmeta, koje je bilo moguće kupiti na potrošački kredit. U skladu s rezultatima istraživanja, Igor Duda navodi da se osobito velik porast potrošačkih kredita javlja od 1956. godine, kada dolazi do povećanja od oko 50 posto. Taj porast osobito je zapažen u slučaju kredita na dvogodišnji i trogodišnji rok, koje su potrošači najčešće koristili za nabavu raznih kućnih aparata. U razdoblju od 1962. do 1965. godine, potražnja za inovativnim kućanskim uređajima porasla je pet puta, plaće su se realno povećale tek za trećinu, a broj potrošačkih kredita za petinu (Duda 2004: 65).

„Potrošnja šezdesetih je rasla zahvaljujući zaradi sve većeg broja radnika na privremenom radu u inozemstvu koji su donosili nove navike i dotad neviđene proizvode te svoju deviznu zaradu su koristili kako bi povećali obiteljski životni standard“ (Duda 2004: 68 ). „Podrška radničke klase kupljena je podizanjem kvalitete života. Kupovna moć stanovništva 1970. godine počinje rasti, vrhunac dosiže 1979. da bi se krajem osamdesetih vratila vrijednostima s početka sedamdesetih godina“ (Duda 2010: 156).

Do pojave električne energije, za grijanje prostora najčešće se koriste zatvorene peći na kruta goriva. Štednjaci na kruta goriva (drvo i ugljen) najčešće su korišteni za kuhanje i grijanje prostorije u kojoj se tijekom dana provodilo najviše vremena. U seoskim kućama ti su štednjaci u uporabi zadržani do današnjih dana, kao i u dijelu obiteljskih kuća u gradovima gdje se još uvijek koriste. Uvođenjem plinskih i električnih štednjaka dolazi do jednostavnijeg i bržega pripremanja hrane, a brojnije obitelji imaju i mogućnost kombiniranih štednjaka (na plin i struju), što se pokazalo osobito praktičnim tijekom 1980-ih godina u vrijeme nestašica struje ili plina. Ti su štednjaci bili osobito popularni u gradovima.

Pedesetih godina u domaćinstvima još nije bilo električnih hladnjaka, već su korišteni izolirani drveni ormari sa spremnicima leda. U ormar se stavljala velika kocka leda težine 3 do 5 kilograma koju se dovozilo iz Ledane u današnjoj Bauerovoj ulici. To je omogućavalo hlađenje namirnica tijekom samo dva dana, dok se led ne bi otopio. Takvi hladnjaci bili su u uporabi od 1930-tih godina, a sredinom 20. stoljeća počinje masivna proizvodnja i primjena hladnjaka u kućanstvima i dizajniranje njihova vanjskog oblika. Na reklamama su vrata hladnjaka najčešće prikazana otvorena kako bi se prikazao dizajn odjeljaka i polica.

Kućanski uređaji

  Reklamni letak 1960. Izvor: http://www.gorenje.com/highlights/en/press-information/gorenje-throughtime

Reklama


  Reklamni letak 1960. / Izvor: Privatni arhiv: Mario Zrna

Reklama


  Reklamni letak 1960. / Izvor: Privatni arhiv: Mario Zrna

Seosko je stanovništvo tek od 1960-ih doživjelo promjene u načinu života i životnim potrebama. „Postojale su razlike u opremljenosti tih domaćinastava prema stupnju društveno-ekonomske razvijenosti tih naselja te unutar poljoprivrednih i mješovitih domaćinstava što je ovisilo o broju njihovih članova“ (Hodžić 1976: 50). Alija Hodžić proveo je istraživanje (na uzorku od 150 seoskih naselja i 4.339 domaćinstava u Jugoslaviji) u kojemu analizira širenje inovacija u stanovanju (struja, vodovod, kupaonica, zahod s ispiranjem itd.) i trajnih dobara (štednjak, hladnjak, škrinja, radio, televizor, perilica rublja, motorkotač, automobil itd.), a u zaključku upućuje na znatne razlike između aspiracija i mogućnosti seoskog stanovništva koje je „akumulaciju dobara usvojilo kao jedan od osnovnih kriterija tzv. društvenog uspjeha. Međusobna uvjetovanost ovih činilaca otvorila je put potrošačkoj orijentaciji. U tom smislu, jedna je od najvećih inovacija u našem selu potrošačka orijentacija“ (Hodžić 1976: 65). Prilikom provođenja istraživanja o kvaliteti života Instituta za društvena istraživanja iz 1984. godine, podaci o opremljenosti stanova u Novom Zagrebu pokazuju da gotovo svi ili značajna većina imaju struju, vodovod, zahod, štednjak, usisavač, hladnjak, perilicu rublja i televizor. „Društvo je doseglo onaj stupanj prosperiteta na kojem je barem velika većina Zagrepčana mogla zadovoljiti osnovne životne potrebe“ (Krištofić 2015: 133). „Kao i kod društvenih stanova, što je viša razina obrazovanja viši je i postotak posjedovanja tih ‘dobara’. Budući da su stan dobili od društva višak su mogli uložiti u privatnu ‘akumulaciju dobara’ i tako pokazati i svoju ‘društvenu uspješnost’ (Hodžić 1976: 65). Stoga se u istraživanjima od 1990. do 2014. kao pokazatelj nije uzimao taj kriterij u prikazu razlika kvalitete života“ (Krištofić 2015: 133).

U muzejskoj zbirci sakupljeni su primjerci starijih modela hladnjaka i perilica, te štednjak na kruta goriva koji je na neki način ostao karakterističan predmet za svaku seosku kuću od 1960-ih pa do današnjih dana. Zbog skučenog prostora čuvaonice, ostali predmeti nisu bili sakupljani, dok se zanimljivi primjerci nalaze u zbirci Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Kućanski uređaji_EMZ_46316

EMZ 46316
Naziv: Hladnjak s ormarom
Mjesto: Zagreb
Dimenzije: 92 x 95 x 55 cm
Vrijeme: 1940.

Hladnjak s ormarom za led služio je za hlađenje hrane. Dvokrilni drveni ormar postavljen na četiri pravokutne noge. U ormaru se nalaze dva odjeljka za namirnice obložena limom koje razdvaja središnji uski limeni spremnik leda s ventilom za ispuštanje vode na dnu kućišta. Vratašca s okovima i željeznim ručkama imaju okrugle zračnice. U gornjem dijelu nalazi se jedna ladica. Obojen je bijelom bojom.

Kućanski uređaji_EMZ_46317

EMZ 46317
Naziv: Perilica rublja
Mjesto: Zagreb, 1940.
Dimenzije: 86 x 60 x 50 cm
Vrijeme: 1940.


Perilica rublja je mehanički uklanjala vodu iz rublja nakon pranja. Perilica se pokretala ručno pomoću poluge. Ima drveni bubanj u obliku bačve u kojem se nalazio metalni bubanj. Kadica s bubnjem i poklopac izrađeni su od pocinčanog lima. Sve radnje vezane uz pranje rublja obavljale su se ručno.

Kućanski uređaji_EMZ_62282

EMZ 62282
Naziv: Štednjak na kruto gorivo Gorenje
Dimenzije: 74 x 82 x 64 cm
Mjesto: Zagreb, 1960.
Proizvođač: Gorenje, Velenje, Slovenija

Štednjak od željeza emajliranog bijelom bojom s grijaćom plohom na kojoj se nalaze četiri okrugle ploče različitih veličina i jedan otvor s pravokutnim poklopcem. Na prednjoj su strani ložište za drvo i ugljen, ladica za pepeo i pećnica, te ladica za spremanje goriva za potpaljivanje plamena. Na stražnjem dijelu štednjaka nalazi se odvod dima i dimovodna cijev.

ISTRAŽI OSTALE PRIČE POKUĆSTVA ...

OTKRIJ PRIČE POKUĆSTVA ...

Zbirka pitanje 2
Zbirka pitanje 3
Zbirka pitanje 4
Zbirka pitanje 5

Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14 
Zagreb, 10000 HR 
+385 (01)4826 220 
emz@emz.hr

  • Autorica: dr.sc.Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica
  • Fotografije: Goran Vranić, Nina Koydl, Petar Strmečki, Fotodokumentacija Etnografskog muzeja
  • Dizajn i izrada: Viola Šebalj
  • Lektura i korektura: Andrea Rožić
  • Prijevod na engleski jezik: dr.sc.Graham McMaster
  • Za izdavača: dr.sc.Goranka Horjan, muzejska savjetnica

  • © Copyright Etnografski muzej, Zagreb, 2022.
  • Izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb - Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo