Stolac


Stolica,stolec 19. st., Markuševec, Prigorje, EMZ 52804

KAKO SE RAZVIJALA MUZEJSKA ZBIRKA POKUĆSTVA?

Zbirka pokućstva počela se oblikovati i razvijati od samog osnutka Muzeja, 1919. godine. U Zbirci su sakupljeni predmeti visokog estetskog i umjetničkog dometa koji danas predstavljaju uži pojam hrvatske narodne umjetnosti. Zbirku kontinuirano nadopunjavamo otkupima i darovima te danas broji šest stotina i šest predmeta (rujan 2021.). Sabiračka politika od samog je osnutka muzeja usmjerena na ornamente i tehnike izrade predmeta, odnosno na posebno lijepo oblikovane i ukrašene predmete iz cijele Hrvatske (škrinje, stolice, klupe, tronošci, stolovi, kreveti i kolijevke). Zbirka je proširena artefaktima iz nekih krajeva Bosne i Hercegovine i Crne Gore (stolice i škrinje). U Zbirci se nalaze predmeti koje su izradili uglavnom samouki i nepoznati pojedinci, seoski majstori, ali i izučeni obrtnici drvodjelci, uglavnom iz 19. stoljeća. Značajno mjesto u Zbirci zauzimaju kompleti namještaja (spavaće sobe) i pojedinačni dijelovi (ormari, kreveti, komode) izrađeni u obrtničkim i stolarskim radionicama početkom 20. stoljeća, najčešće od 1930-ih godina nadalje. U fundusu su zastupljeni i primjerci namještaja karakteristični za unutrašnje uređenje domova sredinom 20. stoljeća, a proizvod su uglavnom lokalnih industrija namještaja. Zato su za Zbirku sakupljene varijante kompleta spavaće sobe i uglavnom pojedinačni primjerci kuhinjskog namještaja (kredenci, stolovi, stolice) koji predstavljaju tradicionalno uređenje doma iz 1950-ih godina, a u nekim se domaćinstvima mogu pronaći i danas. Osim predmeta umjetničke vrijednosti, u Zbirci se nalaze i predmeti koji nemaju estetsku vrijednost, ali su važni za lakše razumijevanje stanovanja u prošlosti.

Pojedini predmeti iz Zbirke pokućstva promatrani su s tehnološkog aspekta, odnosno po načinu izrade iz različitih vrsta drveta pogodnih za obradbu, poput oraha, hrasta, bukve, jele i trešnje. Različitost primjene pojedinih predmeta u Zbirci može se promatrati s obzirom na njihovu funkcionalnost, kao i na praktičnu proizvodnju, pa su sakupljeni primjerci namještaja za sjedenje (stolice, klupe i tronozi), spavanje (kreveti, kolijevke), spremanje stvari (škrinje, komode, ormari) i namještaj na koji se mogu stavljati stvari (stolovi, stolići). Važnost pojedinih predmeta analiziranih u ovoj knjizi nije u njihovoj ekonomskoj vrijednosti, već u značenju tih predmeta kao dijela svakodnevnog života i njihovoj ulozi za dom i obitelj. Namještaj je imao veliku ulogu i kao pokazatelj društvenog statusa i smatrali su ga jednako važnim kao odjeću ili osobne predmete (Lucie-Smith 2000: 8). Stoga je prikazana važnost predmeta u uređenju doma te kako ti predmeti utječu na privatni i društveni život obitelji. U životu pojedinca, namještaj predstavlja puno više od zadovoljenja svakodnevnih životnih potreba ili komfora, on predstavlja emocije ljudi koji su ga posjedovali, te za njih osim simboličke ima i intimnu ulogu u njihovu životu. Isto tako, valjalo je sagledati što je svaki predmet u muzejskoj Zbirci predstavljao čovjeku koji ga je kupio ili posjedovao, te kako je taj predmet bio korišten unutar određenog interijera. Pri tome je osobito važna bila muzejska dokumentacija, fotodokumentacija, grafike i crteži koji su omogućili razmatranje muzejskih predmeta u širem kulturnom i društvenom kontekstu. Vidljivo je da se namještaj može vrlo jednostavno prilagoditi prostoru i da ima višestruku namjenu. S obzirom da se oko nekih predmeta odvijaju svi važni događaji u svakodnevnom životu čovjeka, oni imaju i društvenu ulogu. Važnost vizualne i materijalne kulture kao uspostavljenog procesa identifikacije ima središnju ulogu u diskursima baštine i poticanju pamćenja o predmetima. Ovakav pristup temi omogućio je istraživanje i interpretaciju Zbirke pokućstva u suvremenom muzeološkom kontekstu.

Korito s nogarima

  Korito s nogarima, 19. st., Posavina, EMZ 18305

Noćni ormarić

  Noćni ormarić, 20. st., Zadar, EMZ 30079

S obzirom na današnje trendove i ponovno vraćanje originalnih komada, u retro ili prerađenoj verziji shabby chic, tradicijski je namještaj doživio uporabu u pojedinim suvremenim stanovima ili još češće, vikendicama. Posljednjih deset godina tradicijski se namještaj koristi u interijerima seoskih turističkih gospodarstava u svrhu promocije baštinskog turizma u Hrvatskoj. Mnogi dizajneri pronašli su inspiraciju u muzejskoj Zbirci, razvili suvremene kreativne proizvode i opremili turističke objekte tradicijskim namještajem. Isto tako, važna je i visokoškolska nastava i dugogodišnja suradnja Etnografskog muzeja s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu – smjerom dizajna namještaja, i s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu – dizajnom proizvoda, tijekom koje su nastali studentski diplomski radovi inspirirani predmetima iz muzejske Zbirke namještaja. To su pozitivni primjeri koji ukazuju na mogućnosti i potrebu za čuvanjem i interpretacijom Zbirke namještaja i u budućnosti.

Kolijevka


  Kolijevka, 19. st., Turopolje, EMZ 22533

Ladičar


  Komoda, Kovačević Margareta, Mentorica doc. dr. sc. Danijela Domljan, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 2016.

Kao dugogodišnja voditeljica Zbirke pokućstva Etnografskog muzeja, imala sam mogućnost kontinuirane stručne obrade Zbirke i korištenja muzejske dokumentacije, što me uputilo i na šire istraživanje literature i arhiva o predmetima koji se nalaze u muzejskoj Zbirci. Obrada predmeta u kataloškom dijelu ove knjige temeljena je dijelom na rezultatima rada prvoga muzejskog kustosa Vladimira Tkalčića (1919. – 1933.), te dugogodišnje (1953. – 1995.) voditeljice Zbirke namještaja, mr. sc. Nade Gjetvaj, muzejske savjetnice. Vođenje Zbirke preuzela sam 1996. godine, otkada se Zbirka stručno obrađuje i dokumentira u muzejskoj bazi podataka te nadopunjuje darovima i otkupima pojedinih predmeta.

Dokumentacija o predmetima u muzejskoj Zbirci nije konačna, budući da je ona trajno otvoreni proces koji se sukcesivno dopunjava novim znanstvenim informacijama.

Nadam da sam ponudila barem djelomične odgovore sa stajališta svoje struke, kao etnologinja/kulturna antropologinja i muzeologinja. S obzirom na zanimljivost građe koja se nalazi u fundusu Zbirke pokućstva, vjerujem da će ona dati nov znanstveni doprinos i novu interpretaciju,kako u suvremenom muzejskom kontekstu studijske izložbe o namještaju,tako i prikazu kulture stanovanja u budućem novom stalnom postavu Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14 
Zagreb, 10000 HR 
+385 (01)4826 220 
emz@emz.hr

  • Autorica: dr.sc.Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica
  • Fotografije: Goran Vranić, Nina Koydl, Petar Strmečki, Fotodokumentacija Etnografskog muzeja
  • Dizajn i izrada: Viola Šebalj
  • Lektura i korektura: Andrea Rožić
  • Prijevod na engleski jezik: dr.sc.Graham McMaster
  • Za izdavača: dr.sc.Goranka Horjan, muzejska savjetnica

  • © Copyright Etnografski muzej, Zagreb, 2022.
  • Izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb - Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo