Etnografska prošlost Zagreba: tema unutrašnjost seoske sobe, snimila: Neda Oršalić, 1979., EMZ N 4703
Značenje predmeta ne ovisi samo o njegovoj percepciji tijekom vremena, nego i o načinu na koji ga promatramo i izlažemo. Predmeti nisu samo izloženi kao predmeti nego predstavljaju odabir kustosa, sakupljača, a ovise i o njihovoj publici. To nikada nije jednosmjerno, nego se može sagledati u oba smjera, odnosno, ovisi o povezanosti predmeta i njegove publike kao promatrača. Izloženi predmeti tako će dobiti potpuno novu vrijednost. Predmeti iz Zbirke pokućstva izlagani su kao estetizirani primjerci narodne umjetnosti i u okviru stalnih postava Etnografskog muzeja, tako da je u prvom stalnom postavu, od 1922. – 1934., bila izložena seljačka soba iz Rinkovca u Hrvatskom zagorju „opremljena uobičajenim inventarom: stol, stolica, postelja, stalaža, kolovrat, škrinja i drugo“ (Gjetvaj 1989: 29). Uz reorganizaciju postava 1935., došlo je do neke manje izmjene na prvom katu gdje su postavljena još dva interijera – soba iz Prigorja i Slavonije, te unutrašnjost dinarske kolibe. Koncepcije stalnih postava bile su prikazati estetske domete pojedinih predmeta i njihovu zajedničku povezanost. Ovaj je stalni postav zadržan sve do pred početak Drugoga svjetskog rata kada je veći dio građe spremljen na sigurno mjesto.
U drugom stalnom postavu, od 1946. – 1968., građa je bila metodološki izložena prema zonama (panonska, dinarska i jadranska). Na prvom katu zadržana su ranije koncipirana četiri interijera (unutrašnjost kuće iz Deščevca kraj Zagreba, iz sela Rinkovec kraj Zagreba, iz sela Drnje u Podravini i iz sela Andrijevci u Bosanskoj Posavini), a ponovo je postavljena unutrašnjost dinarske kolibe. U novoadaptiranome prostoru 1972. godine, na prvom katu Muzeja izložena je seljačka soba iz Hrvatskog zagorja, kao i pojedini primjerci pokućstva iz raznih dijelova Hrvatske, poput škrinja, polica, stolica, tronožaca i klupa, kao primjerci unutrašnjeg uređenja kuća. Izloženi predmeti u stalnom postavu kontekstualizirani su fotografijama ljudi koji su ih koristili u određenom ambijentu i pojedinoj kulturnoj zoni.
Tako se predmeti počinju povezivati s čovjekom kao stvaraocem i vlasnikom
tih muzejskih predmeta u prošlosti. Osim u muzejskim stalnim
postavima, pokućstvo je bilo izlagano i na povremenim izložbama u zemlji
i inozemstvu. Među njima valja istaknuti izložbe Narodna umjetnost
Jugoslavije 1949–1951. na kojoj su izloženi sitniji dekorativni predmeti
iz Zbirke, poput kolijevki, stolčića i polica. Izložba je ostvarena u
suradnji s Etnografskim muzejom u Beogradu, a gostovala je u Zürichu,
Edinburgu, Londonu, Kopenhagenu, Stockholmu, Ženevi, te 1967. u
Montrealu, 1969. u Ingelheimu, 1988. u Sofiji i 1989. u Helsinkiju. U
Umjetničkom paviljonu je 1972. godine postavljena izložba Drvo u narodnom
stvaralaštvu, u okviru koje je izloženo 214 predmeta obuhvaćenih
prema tematskim cjelinama (prirodni oblici, dubljeno i tesano,
savijano, tokareno i likovno oblikovano drvo). Zatim je u Etnografskom
muzeju 1974. postavljena izložba Drvo u tradicijskoj obradi, koja je gostovala
u Ljubljani 1975. godine; potom su 1980. godine postavljene izložbe
Odabrani predmeti seoskog namještaja, u okviru koje su prikazani primjerci
klupa, stolica i stolova, a izložba Oblici seoskih škrinja na području
SR Hrvatske postavljena u tvornici Marko Šavrić u Zagrebu. Na izložbi
Iz narodne baštine Jadrana, postavljenoj 1981. u Etnografskom muzeju,
prikazani su predmeti iz Zbirke namještaja koji potječu iz jadranskog
područja, a na izložbi Baranja – tragom etnografske baštine postavljenoj
1985. prikazani su primjerci namještaja iz Baranje. Predmeti iz Zbirke
namještaja izlagani su u okviru pojedinih izložbi koje su namještaj prikazivale
u okviru šire tematike, poput izložbe Hrvatska tradicijska kultura,
koja je postavljena u Budimpešti 2000., u Umjetničkom paviljonu
u Zagrebu 2001., te u Buenos Airesu i Santiago de Chileu 2002. godine.
Osim toga, predmeti su izlagani i u okviru rekonstrukcija pojedinih
interijera, na izložbama Podravina i Baranja se šareni, 2006. koje
su postavljene u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na studijskoj izložbi
Pokućstvo u Hrvatskoj, etnološki pogled na unutrašnje uređenje doma
u Etnografskom muzeju u Zagrebu 1998., koja je gostovala u Ljubljani
1999. i Kitseeu 2001., namještaj je sagledan sa šireg aspekta i u okviru
etnološkog pogleda na kulturu stanovanja. Posjetitelji su od pasivnih
promatrača postali aktivni komentatori i sudionici.
Katriga, Ksenija Jurinec, 1998.
Katriga, 20. st., EMZ 29717
Grupa dizajnera izložila je namještaj izrađen iz kartona kao ekološkog materijala budućnosti, a pojedini su dizajneri inspiraciju pronašli u muzejskoj Zbirci pokućstva, oblikujući predmete u suvremenoj formi. Oblikovateljica proizvoda Ksenija Jurinec na izložbama je predstavila svoje proizvode, za koje je inspiraciju potražila u muzejskoj Zbirci pokućstva. Osim toga, i pojedini umjetnici inspiraciju su pronašli u predmetima iz Zbirke pokućstva, poput umjetnice Dore Kovačević. Izloženi su predmeti kontekstualizirani multimedijskim prikazom i etnografskim filmom Priča o katrigi. Za izložbu Pokućstvo u Hrvatskoj Etnografskome muzeju je 1999. dodijeljena Povelja grada Zagreba za suvremeniji pristup izlaganja etnografske građe. Potom je namještaj iz Zbirke izlagan u izložbi Idemo na kavu, pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave postavljenoj u Etnografskom muzeju 2010., te u Zadru 2014. godine. U sklopu izložbe rekonstruirani su pojedini interijeri (Bosna, središnja Hrvatska) koji su ilustrirali kulturu konzumiranja kave kao dio životne svakodnevice. Na virtualnoj izložbi Škrinja puna digitalnih tajni postavljenoj na internetskoj stranici Etnografskog muzeja 2021. godine prikazane su škrinje iz fundusa pokućstva koje do sada nisu bile cjelovito izložene. Ovom virtualnom izložbom željeli smo prikazati na koji način određeni predmeti nešto „pričaju“ te kako su ih ljudi upotrebljavali, pri čemu su analizirani neki vidovi svakodnevnog života, od namijene i uporabe, preko izrade i ukrašavanja, do simbolike predmeta. Izlaganje pokućstva iz Zbirke predviđeno je i u novome stalnom postavu Etnografskog muzeja u Zagrebu u sklopu prikaza cjeline kulture stanovanja. Za novi stalni postav je 2018. godine izrađen idejni i izvedbeni projekt, u okviru projekta Obnovljena baština za održivi i pametan razvoj u hiperpovezanom svijetu (2016. - 2018.), koji je realiziran prema ugovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja iz Europskih strukturno-kohezijskih fondova u partnerstvu Hrvatske gospodarske komore i Etnografskog muzeja.
Katriga, Dora Kovačević, 1998
Katriga, Dora Kovačević, 1998
Katriga, 19. st. EMZ 15936
Suradnja Etnografskog muzeja ostvarena je sa studentima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije – smjerom dizajna namještaja i drveta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu – produkt dizajna, koji su predstavili izložbu radova za koje su prethodno potražili inspiraciju u muzejskoj Zbirci, dizajnirajući nove proizvode 2018. i 2019. godine. Cilj projekta bio je promovirati kulturnu baštinu kao izvor za inspiraciju i stvaranje novih suvremenih proizvoda koji omogućuju dostupnost baštine svim vrstama posjetitelja. Sudjelovanjem Etnografskog muzeja u projektu bilo je omogućeno uže istraživanje teme kulturnih i kreativnih industrija, kao i mogućnost primjene najnovijih muzeoloških metoda usmjerenih na aktivno uključivanje publike kroz sukreaciju u reinterpretaciji predmeta iz muzejskih Zbirki. To je noviji način uključivanja korisnika u istraživanje i proučavanje predmeta iz muzejske Zbirke. Iz ovih raznih izvora i načina interpretacije muzejskih predmeta nastaju nova značenja muzejskih predmeta i promjene koje se ne odnose samo na jedan predmet ili više istovrsnih, već oni ujedno mogu potpuno izgubiti svoju ulogu i prvobitnu namjenu i dobiti potpuno novu ulogu u društvu.