Etnografski muzej, Zbirka pokućstva, Škrinja, EMZ 28272
U Dalmaciji i južnoj Hercegovini poznat je običaj otkupa škrinje, odnosno bacanja novca na nevjestino ruho, praćeno osobitim postupcima, pjevanjem, pa plesanjem. Uvijek se težilo da svadbena škrinja bude lijepo ukrašena i bogato opremljena, jer je ona bila i pokazatelj imovinskog statusa obitelji. Škrinju možemo promatrati i kao predmet djevojčine intime, odnosno kao mjesto gdje je djevojka čuvala svoje stvari i osobne predmete. U svadbenoj škrinji nalazili su se molitvenik, marame i kapice za glavu, rupci za ramena, nakit, različite ukrasne vrpce i trakice, pregače, osobito lijepo ukrašene košulje, papuče, ponekad i cipele ili čizme, svečana i svakodnevna odjeća, remen, ogledalo, plahte za porode, te kudjelja i vreteno. S obzirom da se škrinja smatrala i dekorativnim predmetom svakog doma, osobita se pozornost posvećivala smještaju predmeta u prostoriji, kako bi ukrašena strana bila okrenuta tako da se pri ulazu u prostor odmah opaze ukrasi. Vjerovalo se da ti ukrasi imaju posebnu magijsku zaštitnu ulogu mladoga para i njihove obitelji. Zato je i svadbena škrinja bila usko povezana s pojmom bračne sreće i mnogobrojnim potomstvom.
Etnografski muzej, Zbirka pokućstva, Škrinja, EMZ 28272
Prema analizama (Chevalier i Gheerbrant, Belaj, Bruch Auffenberg, Vojnović Traživuk) simboličkih tema rezbarenih motiva koji se pojavljuju na prednjoj stranici jadranske škrinje saznajemo o različitim značenjima pojedinih motiva i mogućim utjecajima. Primjerice, kuća ili hram može biti shvaćena kao slika univerzuma, kao grad ili hram središta svijeta. Ona je također ženski simbol utočišta, majčine zaštite i majčinih grudi. Motiv stabla čempresa također se u mnogih naroda smatrao svetim stablom, a zbog dugog vijeka i trajnog zelenila naziva se stablom života. Posuda ili vaza s cvijećem često se interpretirala kao drvo života. Na osobito bogato oslikanoj unutrašnjosti poklopca dalmatinske škrinje pojavljuje se i lik ptice za koji se u predajama europskih naroda vjeruje da je slika duše umrloga. Neki od ovih simbola imaju određeno mjesto u sistematici simbola kršćanskog svijeta. Motivi vaze s cvijećem imali su značenje izvora i drva života, a čempresi su bili simboli smrti i besmrtnosti duše, što upućuje na ideju o smjeni života i smrti kao njihovu širem smislu. Takvu interpretaciju dopunjuje i motiv arhitekture koji se direktno povezuje sa značenjem kuće raja.
Etnografski muzej, Zbirka pokućstva, Škrinja, EMZ 18559
U unutrašnjosti poklopca dalmatinske škrinje iz muzejske zbirke naglašeno je središte u kojem se nalazi udubina za ogledalo. Ono je povezano s pojmom ženske ljepote, pa je time okrenuto i privatnosti žene. Okvir čini veći kvadrat stranica sa proširenjima na kojima je smještena školjka, a uz gornju stranicu jedna ptica. Motiv školjke tipičan je ženski simbol erotičnih konotacija koji također posredno ukazuje na plod (biser). Motivi na škrinjama simbolizirali su ulogu buduće majke koja će rađanjem brojnih potomaka aktivno sudjelovati u cikličkoj obnovi života.
Osim ovih primjera, u zbirci pokućstva nalaze se i škrinje s oslikanim raznovrsnim cvjetovima, od onih s jednim redom latica do slojevito rascvjetanih ruža, od pupoljaka do cvjetova sličnih tulipanu. Oni su ukomponirani s vitičastim granama sa zelenim dugoljastim listovima. Smatra se da ovaj motiv potječe iz renesanse, a u 19. stoljeću postao je tipičan za pokućstvo diljem Europe. Motiv cvjetnog buketa često je slikan na pučkom pokućstvu u Međimurju i Baranji tijekom 19. stoljeća, a njegove brojne varijante mogu se vidjeti na škrinjama iz muzejskog fundusa.
Etnografski muzej, Zbirka pokućstva, Škrinja, EMZ 19942
Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14
Zagreb, 10000 HR
+385 (01)4826 220
emz@emz.hr
