ŠKRINJA PUNA DIGITALNIH TAJNI

Zahvaljujući predanom radu mnogih sakupljača koji su težili zabilježiti život seljaštva u 19. stoljeću, u fundusu Etnografskog muzeja čuvaju se brojni primjerci škrinja koje nam pomažu složiti mozaik, te usporediti i uočiti dugoročne promjene. U zbirci pokućstva Etnografskog muzeja sakupljena je 141 škrinja s područja cijele Hrvatske, kao i nekoliko primjeraka iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što su nastajale, oblikovale se i mijenjale isprepletanjem raznovrsnih kulturnih utjecaja. Cilj je ove izložbe upoznati širu javnost s dijelom muzejskog fundusa koji do sada nije bio cjelovito izlagan. Ovom virtualnom izložbom željeli smo prikazati na koji način određeni predmeti nešto „pričaju“ te kako su ih ljudi koristili, pri čemu su bili analizirani neki vidovi svakodnevnog života, od namijene i korištenja, preko izrade i ukrašavanja, do simbolike predmeta. 

Važnost pojedinih škrinja nije bila u njihovoj ekonomskoj vrijednosti, već u značenju kao dijelu svakodnevnog života pojedinca i obitelji. Škrinja je kao predmet imala višenamjensku ulogu, ravni poklopac koristio se za sjedenje, ili rjeđe za spavanje, a pokrivale su se posebnim pokrivačem. Sredinom 19. stoljeća u Istri i Dalmaciji pojavila se škrinja s naslonom i bravom, koja služi kao klupa i za pohranu stvari. Radi bolje preglednosti i mogućnosti slaganja stvari, početkom 20. stoljeća pojavljuju se komode s ladicama i ormari. Na temelju sačuvanih škrinja u muzejskom fundusu možemo pratiti njihovu uporabu, izradu i zabilježiti migracijska kretanja stanovništva ili majstora koji su ih izrađivali. Naravno, promjene ocrtavaju nove granice među društvenim skupinama: od tridesetih godina 20. stoljeća, mnoge će obitelji po tradiciji nastaviti koristiti škrinje, dok će druge uvesti novost u organiziranju svojeg prostora i željeti prikazati svoje bogatstvo kupujući kompletnu spavaću sobu. Početkom 21. stoljeća dolazi do ponovnog korištenja starih seoskih škrinja kao detalja u uređenju suvremenog interijera, pa su tako pojedine škrinje s obzirom na njihovu vrijednost i važnost u svojstvu obiteljskog blaga doživjele ponovnu uporabu.