Etnografski muzej, Zbirka pokućstva, EMZ 8877
Najstarija škrinja u zbirci pokućstva potječe vjerojatno iz 18. stoljeća, jer ukazuje na stariju tradiciju izrade te vrste pokućstva. Riječ je o ormaru (škrinji) koji je u muzejskoj dokumentaciji upisan pod nazivom ormar, starinski, od izdubenog lipovog debla koje je prerezano na pola. Umetnuta su mu vrata od hrastovih dasaka. U unutrašnjosti se nalaze tri police koje su služile kao pregrade. Police leže na šibama zataknutima u rupe probušene u stijenu ormara. S obzirom da je u muzejski fundus došao početkom 19. stoljeća, odnosno, kupljen je 1931. godine od Ignacija Keretića koji je bio župnik u Žažini u Posavini, prije dolaska u muzej imao je izuzetno dugu povijest.
Smatralo se da je bio korišten za vrijeme Vojne krajine i da je tada služio za spremanje vojne opreme. S vremenom je sasvim promijenio smisao i s obzirom da je njegova unutrašnjost bila potpuno crna od čađe, smatralo se da se unutra držalo sušeno meso. No je li se u nekom trenutku koristio polegnut kao škrinja? Je li bio korišten za spremanje žita, s obzirom na njegove tri pregrade? Te tvrdnje potvrđuje nam činjenica da takva tradicija oblikovanja škrinja potječe još od srednjeg vijeka, kao u slučaju škrinje koja se čuva u Tolminskom muzeju u Sloveniji, a potječe iz 1700. godine i služila je za spremanje žita.
Posebnost ovoga predmeta navela je na dublje istraživanje literature koja nam je ukazala na nove zanimljive činjenice.
Tako u knjizi „Siegwalt Schick. Das Gräberfeld der Merowingzeit bei Ober Flacht“ nailazimo na reprodukciju škrinje srednjovjekovnih seoskih škrinja koja je izrađena iz prepolovljenog debla drva i potječe iz Oberflachta u Wϋttenbergu, s njemačkog groblja gdje je sačuvano 27 drvenih sanduka.
Smatra se da je i porijeklo njemačke riječi „Totenbaum“ – mrtvački lijes.
Vjeruje se da su škrinje za žito također bile različito oblikovane i da su u Sloveniji bile korištene škrinje iz prepolovljenog debla drveta, te da pripadaju starijoj izradi tradicijskog namještaja koji se temelji na improvizaciji, a poznata je srednjevjekovna tradicija njihove izrade u Njemačkoj, Švicarskoj, sjevernoj Francuskoj i Engleskoj.
Etnografski muzej
Trg Mažuranića 14
Zagreb, 10000 HR
+385 (01)4826 220
emz@emz.hr