KREDENCI I POLICE
U prostorijama u kojima se kuha bile su korištene police na koje se stavljalo tanjure i zdjele, mali ormarići u kojima su se čuvale obiteljske dragocjenosti poput šećera i soli, te kuhinjski kredenc u koji se spremalo posuđe, lonce i ostale predmete koji su uglavnom bili neuredno spremljeni oko kamina. U bogatijim seoskim kućama kredenc ulazi u uporabu 1920-ih i 1930-ih godina. Donji i gornji dio kredenca bio je furniran. Gornji dio kredenca često je imao i staklena vrata, pa ga se u slavonskim selima nazivalo staklenjak, a donji dio ladičar. Postoje i jednostavniji oblici, grublje izradbe i sa zatvorenim gornjim dijelom, bez stakla. Takav kredenc korišten je kao kuhinjski namještaj s namjenom spremanja posuđa i hrane, a bio je u uporabi od sredine 20. stoljeća sve do današnjih dana.
Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća u seoskim domovima u uporabi su razni zidni ormarići u koje su spremane posebne dragocjenosti kao što su sol, šećer, ulje, petrolej i različite vrijedne stvari poput molitvenika, krunica i lijekova. Ormarići su imali bravu i uvijek su se zaključavali. Najčešće su jednostavnije izradbe i nalaze se na zidu kao dio kuhinjskoga pokućstva. Poneki ormarići u sebi su imali i policu koja je služila za odlaganje pribora za jelo i soljenke. Za spremanje pribora za jelo često su se upotrebljavali bogato ukrašeni žličnjaci. Među ormarićima pojavljuju se i različite police za spremanje suđa, tanjura i zdjela, nazivane zdjeljnjaci. Poneke police iz Slavonije imaju rezbarene prečkice, a one iz Baranje oslikane su poput ostalog pokućstva.
