Izložba
„Karneval Kralj Europe – Zimske maske plodnosti u europskome etnografskom kontekstu“ Etnografskog muzeja Trentina (Museo degli Usi e Costumi della Gente Trentina) iz San Michelea u Adigeu realizirana je u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu. Izložba je bila postavljena od 22. 11. 2008. do 6.1. 2009. u Etnografskom muzeju Trentina, a u Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je od 15. siječnja do 25. veljače 2009. Postav izložbe je dopunjen predmetima i fotografijama i prilagođen izložbenom prostoru našeg muzeja.
Autori izložbe:Giovanni Kezich
Cesare Poppi
Autor tekstova:Giovanni Kezich
Kustosice izložbe: dr. sc. Zvjezdana Antoš
Antonella Mott
Likovni postav izložbe:Studio Tacus Didonè
Nikolina Jelavić Mitrović
(uvodni i multimedijski dio)
Etnografski filmovi (režija, montaža i snimanje):Michele Trentini:
Building a carnival mask, Žarko Lučić, ViškovoKarneval u ViškovomOne day in RukavacVladimir Bocev:
Žejanski zvončari, ŽejaneOdabir fotografija, koncepcija multimedijalnog dijela izložbe:dr. sc. Zvjezdana Antoš
Fotografije:Ivo Pervan, Vido Bagur
Fotodokumentacija etnografskih muzeja u San Michele u Adigeu, Zagrebu, Sofiji i Skopju.
Izložba „Karneval Kralj Europe, Zimske maske plodnosti u europskome etnografskom kontekstu realizirana je u okviru projekta Karneval Kralj Europe / Carnival King of Europe koji financira Europska unija u sklopu programa Kultura 2007-2009.
Voditelj projekta je Etnografski muzej Trentina (Museo degli Usi e Costumi della Gente Trentina) iz San Michelea u Adigeu, a partneri u projektu su Etnografski muzej iz Zagreba (Hrvatska), Muzej europskih i mediteranskih civilizacija (Musée des Civilisations de l'Europe et de la Méditerranée) iz Marseillesa (Francuska), Nacionalni etnografski muzej iz Skopja (Makedonija) i Nacionalni etnografski muzej iz Sofije (Bugarska).
Deplijan izložbe****
Karneval Kralj EuropeU srcu zime, kada se zemlja odmara, a zajednice su zatvorene u sebe i čekaju buđenje vegetacije,
blagotvorna najezda duhova razbija jednoličnost dana, zagrijava noći i u sela unosi pometnju. To su
duhovi stada i šume, preci koji se vraćaju, tajanstvene sile usnule prirode, zastrašujuća, veličanstvena i čudesna stvorenja utjelovljena u
maskiranim likovima koji u šarenim, živopisnim i bučnim ophodima skupljaju priloge, a zahvaćaju cijelu zajednicu.
Tako je duga zima europskih seljaka prekinuta nizom spontanih, drevnih i naizgled nerazumljivih obreda, među kojima je zasigurno najpoznatiji naš karneval: iznenadni izljevi buke, boja i zajedničkog veselja u svojoj srži imaju duboko simboličke i ritualne značajke koje je teško dokučiti.
Pretpostavka za ovo istraživanje jest konstatacija da se
zimske poklade europskih naroda – odnosno sam karneval, zajedno s mnogim srodnim manifestacijama koje se održavaju od Svih svetih do početka proljeća – nadahnjuju zajedničkim ceremonijalnim imaginarijem i da imaju sličnu strukturu, često i iste likove, radnje i situacije, kao da žele pokazati da je u njihovoj osnovi isti drevni obred, ista
sveta drama.
U toj ceremonijalnoj inscenaciji, u čijem je središtu gotovo uvijek
prikaz vjenčanja, odnosno priča o sjedinjenju spolova kao očitoj evokaciji ideje
plodnosti, uočavamo tri različite i susljedne faze, koje zadržavaju svoj zadani poredak svugdje gdje je obred tijekom vremena zadržao svoju strukturu podijeljenu na različite segmente.
Od Iberije do Balkana, od Pireneja do Alpa, od talijanskoga juga do srednje Europe, svaka od tih faza postala je prepoznatljivom po istim obilježjima i istim simbolima – neizbrisivim tragovima drevnog obreda koji je u osnovi tih rituala.
Stoga samo naizgled kaotično i kratkotrajno kraljevstvo Karnevala možemo smatrati jednim od najrasprostranjenijih i najtrajnijih kraljevstava u povijesti europskog kontinenta, koje oduvijek teži uspostavi vlastite političke jedinice, a sam Karneval u toj perspektivi u našim očima postaje istinski i pravi
Kralj Europe.
Nova istraživanja omogućit će nove usporedbe među različitim područjima na kontinentu, što će pridonijeti preciznijem ocrtavanju toga kompleksnog ceremonijala te objašnjenju specifičnosti njegova podrijetla i utemeljenosti njegove tisućljetne povijesti.